***IceHunter***
13.02.2008., srijeda
Zarada na internetu!!!
|
E ovako pošto vidim da ima puno blogova i web stranica u vezi zarađivanja novca mogu se pohvalit da to ipak nije mit, JER I JA ZARAĐUJEM NA INTERNETU!!!...... |
03.02.2008., nedjelja
Hercegovina forum
|
Evo od sada mozete se druziti na forumu hercegovina.freeforums.org........ |
24.01.2008., četvrtak
Hrvatska Gospodarska Komora- referat
|
Šta je hrvatska gospodarska komora? Osnovni zadatak Hrvatske gospodarske komore (HGK) je da promiče hrvatsko gospodarstvo. Hrvatska je srednjoeuropska i mediteranska zemlja s godišnjom stopom rasta BNP od oko 4% i ona u proteklih desetak godina predstavlja jednu od najperspektivnijih tranzicijskih zemalja. Kada smo dobili status kandidata za punopravno članstvo u EU u travnju 2004. godine potvrdili smo uspješno provođenje gospodarskih reformi u proteklom razdoblju. Ubrzano nastavljanje usklađivanja zakonodavstva s propisima i zakonima Europske unije omogućava sigurno i otvoreno poslovanje u zemlji. Temeljni preduvjeti gospodarskog razvitka koji će Hrvatskoj omogućiti uključivanje u zajednicu modernih i demokratskih država su opća politička i gospodarska stabilnost, demokracija,učinkovit pravni sustav i slobodno poduzetništvo, uz punopravnu integraciju u vodeće svjetske gospodarske asocijacije. Da bi se što prije uključili u zajednicu modernih i demokratskih država te razvili svoje gospodarstvo Hrvatska je postavila glavne ciljeve, a to su; povećanje proizvodnje i izvoza, uz istodobno smanjivanje ukupne javne potrošnje, ubrzanje privatizacije i nastavak restrukturiranja gospodarskih subjekata. U tom području su dobre rezultate postigli u svijetu prepoznatljivi proizvodi hrvatske prehrambene i farmaceutske industrije te brodogradnja. Oni zorno svjedoče o visokoj razini industrijske tradicije, poduzetništva, obrazovanja i motiviranosti radne snage. U tim nastojanjima da se što više približimo Europi važnu ulogu ima Hrvatska gospodarska komora – moderna, profesionalna institucija koja zastupa i promiče hrvatske gospodarske interese i u zemlji i u inozemstvu. Gospodarska komora ima 155 godina dugu tradiciju djelovanja na ovim prostorima i predstavlja se kao pouzdan izvor informacija svim hrvatskim tvrtkama i njihovim inozemnim partnerima. Komora također nudi cijeli niz usluga, od poslovnih informacija o tvrtkama, propisa i zakona u području gospodarstva, poslovnog obrazovanja i usavršavanja, pa sve do unapređivanja kvalitete i zaštite okoliša. Hrvatska gospodarska komora je otvorila vrata svim domaćim i stranim poslovnim ljudima. Svojim redovitim aktivnostima Komora pruža mogućnost da se koriste poslovnie informacije, usluge i kontakti. Članstva HGK u europskim organizacijama i strukovnim udruženjima: o EUROCHAMBRES Udruženje europskih gospodarskih komora o EUROCOMMERCE Europska udruga malo i veleprodaje i distribucije o EMEC udruga proizvođača brodske opreme o PLASTICS EUROPE o CEFIC o MEDISAMAK o FEAP Eurochambers Eurochambers je udruženje europskih gospodarskih komora, osnovano 1958. sa sjedištem u Bruxellesu sa ciljem artikuliranja interesa poslovnog sektora pri institucijama EU. Ciljevi i zadaci Eurochambersa: - Jačati položaj europskih komora kao značajnog i uvaženog predstavnika interesa poslovnog sektora kod europskih institucija; - Sudjelovanje europskih komora u europskim projektima relevantnim za tvrtke i poduzetnike; - Pružanje usluga članicama, poticanje razmjene iskustva i suradnje među članicama mreže, razvoj novih usluga i jačanje članica gospodarskih komora. Hrvatska gospodarska komora može se podijeliti na nekoliko sektora/centara: 1) Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo 2) Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije 3) Sektor za međunarodne odnose 4) Sektor za industriju 5) Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo 6) Sektor za promet i veze 7) Sektor za trgovinu 8) Sektor za turizam 9) Centar za dizajn 10) Centar za informatiku i statistku 11) Centar za kvalitetu 12) Centar za makroekonomske analize 13) Centar za razvoj ljudskih potencijala 14) Služba za odnose s javnošću 15) Služba za izdavaštvo Pored ovih sektora/centara gospodarska komora se može podijeliti i na županijske komore: 1) Županijska komora Bjelovar 2) Županijska komora Čakovec 3) Županijska komora Dubrovnik 4) Županijska komora Karlovac 5) Županijska komora Koprivnica 6) Županijska komora Krapina 7) Županijska komora Osijek 8) Županijska komora Otočac 9) Županijska komora Požega 10) Županijska komora Pula 11) Županijska komora Rijeka 12) Županijska komora Sisak 13) Županijska komora Slavonski Brod 14) Županijska komora Split 15) Županijska komora Šibenik 16) Županijska komora Varaždin 17) Županijska komora Virovitica 18) Županijska komora Vukovar 19) Županijska komora Zadar 20) Komora Zagreb Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Ovaj sektor koordinira rad strukovnih udruženja: • graditeljstva • stambenog i komunalnog gospodarstva • istražnih i zaštitnih djelatnosti Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo zastupa i promiče interese članica Hrvatske gospodarske komore koje posluju u stambenom i komunalnom gospodarstvu, graditeljstvu, stambenom i komunalnom gospodarstvu, istražnim i zaštitnim djelatnostima te im pruža obavijesti, savjete i drugu stručnu pomoć iz svog djelokruga. Djelatnost graditeljstva uključuje pripremne radove na gradilištu (rušenje građevinskih objekata i zemljani radovi, pokusno bušenje i sondiranje terena za gradnju), gradnju kompletnih građevinskih objekata i njihovih dijelova (visokogradnja, niskogradnja i hidrograđevine), instalacijske radove, završne građevinske radove i iznajmljivanje strojeva i opreme za izgradnju ili rušenje. Pod komunalnim gospodarstvom u smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe te financiranje građenja i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području jedinica lokalne samouprave. Komunalne djelatnosti u smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu su: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, održavanje čistoće, prijevoz putnika u javnom prometu, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija te obavljanje pogrebnih poslova, obavljanje dimnjačarskih poslova i javna rasvjeta. Djelatnost privatne zaštite obuhvaća poslove zaštite osoba i imovine koji se obavljaju tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom, uz primjenu pravila postupanja propisanih Zakonom o privatnoj zaštiti NN (68/03). Djelatnost privatne zaštite obuhvaća poslove koji za cilj imaju zaštitu osoba i imovine a osobito osiguranje mirnih prosvjeda i javnih okupljanja, osiguranje stambenih i poslovnih prostora, neposredna tjelesna zaštita( tjelohranitelj), zaštita prirodnih dobara i okoliša i osiguranje i pratnja novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti. Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije Sektor za bankarstvo i druge financije institucije je dio komorskog sustava koji pokriva područje financijskog posredovanja s osnovnim ciljem da zastupa i promiče interese članica (banaka, stambenih štedionica, osiguravatelja, posrednika u osiguranju, zastupnika u osiguranju, društava za upravljanje investicijskim fondovima, društava za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, mirovinskih osiguravajućih društava, brokerskih društava, leasing društava te drugih financijskih institucija). Osnovne aktivnosti u svrhu ostvarenja cilja Sektora su: • Praćenje stanja u području financijskog tržišta i tržišta kapitala; • Prikupljanje i obrada podataka o kartičnom poslovanju u Hrvatskoj • Suradnja s međunarodnim financijskim institucijama i stranim bankama te promocija hrvatskog bankarstva u inozemstvu; • Organiziranje i aktivno pripremanje sjednica te briga za realizaciju zaključaka kao i sve ostale aktivnosti vezane uz rad osam strukovnih udruženja osnovanih u okviru Sektora; • Praćenje zakonske regulative s područja bankarstva, investicijskih i mirovinskih fondova, osiguranja i ostalog financijskog podsredovanja, objedinjavanje stajališta članica o pojedinim propisima te prosljeđivanje istih tijelima državne uprave u cilju donošenja, izmjene i primjene propisa (Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, REGOS, ministarstva); • Iniciranje i praćenje realizacije pojedinih projekata od interesa za banke i druge financijske institucije; • Zastupanje, usklađivanje, zaštita i promocija zajedničkih interesa članica; • Sudjelovanje u radu Komisije za bankarsku tehniku i praksu Međunarodne trgovačke komore u Parizu; • Organiziranje stručnih savjetovanja i seminara s područja financijskog posredovanja; U ovom Sektoru se mogu dobiti raznovrsni podaci o financijskim institucijama kao i različite informacije iz područja financijskog posredovanja. Sektor za međunarodne odnose Hrvatska gospodarska komora tradicionalano je pouzdan partner hrvatskim tvrtkama na njihovom putu prema inozemnim tržištima i ona je nezaobilazan promotor hrvatskog gospodarstva u svijetu. Od brojnih međunarodnih aktivnosti, projekata, usluga i korisnih informacija koje Nam stoje na raspolaganju, izdvajaju se: • Organizirani posjeti hrvatskih gospodarskih delegacija u inozemstvo • Posjete stranih gospodarskih delegacija i poslovni razgovori inozemnih i hrvatskih gospodarstvenika u HGK • Seminari o poslovanju s tržištima pojedinih zemalja • On-line Registar hrvatskih izvoznika • Informacije o stranim tržištima • Seminari o poslovanju s tržištima pojedinih zemalja • Informacije o EU-tržištu putem našeg Euro info komunikacijskog centra (EU-pregovori, EU-programi, EU-natječaji, Javne nabave u EU, stručni seminari) • Usluge predstavništava HGK u inozemstvu • Informacije o potencijalnim poslovnim partnerima u inozemstvu • Informacije o međunarodnim natječajima • Statističke podatke o robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom • Informacije o WTO-u, ugovorima o slobodnoj trgovini, regionalnim inicijativama i projektima te još čitav niz korisnih publikacija, informacija i kontakta. Sektor za industriju Sektor za industriju HGK kroz rad 12 svojih strukovnih udruženja prati stanje i posebno brine o interesima članica iz područja C(Rudarstvo i vađenje) i D(Prerađivačka industrija) (osim odjeljaka 15, 16, 20 i skupine 36.1), te odjeljka 40 i skupine 60.3 sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2002 (NN 13/03). Posebna se pažnja pridaje stanju i razvoju malog i srednjeg poduzetništva kroz rad Udruženja malog gospodarstva. Osim vertikalnog pristupa kroz strukovna udruženja, gdje se razmatraju specifična pitanja vezana za pojedine djelatnosti, Sektor kroz rad 16 zajednica usklađuje stavove gospodarstva o pitanjima koja imaju međusektorski, horizontalni kontekst. Interesi i stavovi članica usklađuju se putem rada njihovih predstavnika u tijelima i organima strukovnih udruženja i zajednica. Djelatnost Sektora obuhvaća sljedeće aktivnosti: • Zastupanje interesa gospodarstva - priprema i organizacija sjednica udruženja, zajednica, grupacija i drugih organizacijskih obllika na kojima se raspravlja o aktualnoj problematici, zauzimaju se stavovi i pokreću inicijative • Izrada analiza stanja i gospodarskih kretanja za pojedine grane industrije i zbirno s komentarima, a temeljem podataka prikupljenih iz vlastitih i vanjskih izvora (članice HGK, DZS, FINA, HNB ...) • Izrada baza podataka o članicama strukovnih udruženja i zajednica • Povezivanje članica sa inozemnim partnerima kroz organizaciju kolektivnih nastupa ili posjeta sajmovima, organizaciju poslovnih posjeta pojedinim zemljama, primanje inozemnih gospodarskih izaslanstava, suradnja sa sličnim strukovnim organizacijama na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi • Unaprjeđenje i praćenje tehnološkog razvitka i inventivnog rada, zaštite intelektualnog prava vlasništva i osnivanja i rada središta tehnološke izvrsnosti • Organizacija i sudjelovanje na stručnim skupovima, kongresima i konferencijama u zemlji i inozemstvu • Sustavno praćenje stanja i razvoja malog i srednjeg poduzetništva, te analiza i iniciranje programa za olakšavanje i pospješenje poslovanja poduzetnika • Javne ovlasti u Sektoru za industriju. Izdavanje potvrda da se roba ne proizvodi u Republici Hrvatskoj, u svrhu oslobađanja od plaćanja carine, sukladno Carinskom zakonu Republike Hrvatske - članak 187. stav 1. (NN br. 78/99, 73/00, 92/00 i 47/03) i Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NN br. 154/03) Vođenje UPISNIK-a O IZDAVANJU I DISTRIBUCIJI TISKA HGK sukladno Zakonu o medijima (NN br. 59/04) Formular Prijave za upis u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska kao i predmetni zakon, može se dobiti u Sektoru za industriju. Pregled izdanih potvrda o upisu u Upisnik o izdavanju i distribuciji tiska HGK. Sukladno čl. 34. Zakona o medijima nakladnici su dužni do 31.01.2008. godine dostaviti podatke o vlasničkoj strukturi tvrtke, a do 30.04.2008.izvješće o financijskom poslovanju za 2007. Godinu. Izdavanje mišljenja o ispunjenju gospodarskih uvjeta za odobrenje provedbe postupka unutarnje proizvodnje na osnovu Carinskog zakona čl. 126. (NN br. 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01 i 47/03) i čl. 212. i 245. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NN br. 161/2003) Izdavanje mišljenja o ispunjenju gospodarskih uvjeta za odobrenje provedbe postupka vanjske proizvodnje na osnovu Carinskog zakona čl. 156. (NN br. 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01 i 47/03) i čl. 212. stavak 3. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NN br. 161/03). Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo U svakoj državi je proizvodnja hrane strateški interes. Zbog toga je organiziranje proizvođača hrane i zastupanje njihovih interesa od posebne važnosti u osiguranju redovne proizvodnje i plasmana hrane. U Hrvatskoj poljoprivreda, ribarstvo i prateća industrija zapošljavaju 6,3% od ukupnog broja zaposlenih u pravnim osobama, a u ukupnom BDP sudjeluju s 10,2%, od toga samo poljoprivreda i ribarstvo sa 6,5%. Proizvodnjom i preradom hrane bavi se u Hrvatskoj oko 2.800 poduzeća. Šumarstvom, preradom drva i proizvodnjom namještaja u RH bavi se oko 1.200 poduzeća koja zapošljavaju 33,4 tisuće djelatnika ili 3,8% od ukupnog broja zaposlenih. Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo organiziran je od 1994. godine u udruženja, vijeća i grupacije i ti oblici organiziranja čine temelj svih aktivnosti u Sektoru. Osnovana su četiri udruženja: Udruženje poljoprivrede i prateće industrije, Udruženje stočarstva i prateće industrije, Udruženje ribarstva i prerade ribe i Udruženje drvno prerađivačke industrije. Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo angažiran je i na brojnim drugim zadacima, između ostalog: • koordinira rad Vijeća i strukovnih grupacija, • priprema podloge i zastupa interese članica prilikom pregovora i sklapanja ugovora o slobodnoj trgovini s pojedinim zemljama odnosno trgovinskim asocijacijama, • zastupa interese članica prilikom donošenja mjera ekonomske politike u poljoprivredno-prehrambenom kompleksu od strane državnih organa, • sudjeluje u izradi zakonodavne regulative u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, • potiče unapređenje proizvodnje povezivanjem članica s istraživačkim institutima, organizacijom savjetovanja iz pojedinih područja, i dr., • organizira i sudjeluje u organizaciji sajmova i izložba, • priprema materijale za organe Sektora i Komore, • sudjeluje u izradi projekata i studija međunarodnih i domaćih institucija, • izdaje mišljenja o ispunjenju gospodarskih uvjeta radi odobravanja provedbe postupka unutarnje proizvodnje na osnovu Carinskog zakona čl. 126. (NN br. 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03 i 140/05) i čl. 212. i 245. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NN br. 161/03, 69/06 i 5/07) • izdaje mišljenja o ispunjenju gospodarskih uvjeta radi odobravanja provedbe postupka vanjske proizvodnje na osnovu Carinskog zakona čl. 156. (NN br. 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03 i 140/05) i čl. 212. stavak 3. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NN br. 161/03, 69/06 i 5/07). Sektor za promet i veze Sektor za promet i veze zastupa i promiče interese članica Hrvatske gospodarske komore koje posluju u prometu i vezama, te im pruža obavijesti, savjete i drugu stručnu pomoć iz svog djelokruga. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti područje skladištenja, prometa i veza uključuje obavljanje redovnog ili izvanrednog putničkog i robnog prijevoza željeznicom, cestom, vodom , zrakom i cjevovodima, prateće djelatnosti na terminalima ili parkiralištima, prekrcaj tereta, skladištenje i sl., poštanske usluge i telekomunikacije, iznajmljivanje prijevoznih sredstava i opreme s vozačem ili rukovateljem. Sektor koordinira rad strukovnih udruženja: • cestovnog prometa • luka • zračnog prometa • međunarodnih otpremnika • telekomunikacija te zajednica: • za kombinirani promet • za promet na unutarnjim vodama Sektor za promet i veze surađuje i sa Udrugom brodara u međunarodnoj plovidbi MARE NOSTRUM. Zbog interesa samo dijela članica pojedinih Udruženja u njihovom okviru osnovane su grupacije. U okviru Udruženja cestovnog prometa djeluju grupacije: • teretnog prometa • putničkog prometa • autobusnih kolodvora • žičara. U okviru Udruženja međunarodnih otpremnika djeluje Grupacija za odnose s FIATA-om. Sektor, također, u aktivnoj suradnji sa svojim članicama, Hrvatskom obrtničkom komorom i nadležnim ministarstvom-Upravom za cestovni promet temeljem zakonske regulative radi na slijedećim javnim ovlastima iz dijela cestovnog prometa: • raspodjela dozvola za međunarodni prijevoz tereta, • usklađivanje voznih redova linijskog prijevoza putnika, • usklađivanje cjenika usluga autobusnih kolodvora, • ispiti stručne osposobljenosti za obavljanje djelatnosti javnog cestovnog prometa. Potpisan je ugovor između FIATA-e i HGK za implementaciju e-learninga za Republiku Hrvatsku za dobivanje FIATA-ine diplome, te je u tijeku njegova realizacija. U Sektoru djeluje CROATIA PRO Odbor - nacionalni odbor za pojednostavnjenje pravila i običaja u upravi, trgovini i transportu. Odbor je koordinacijsko tijelo koje je osnovala Inicijativa za suradnju u jugoistočnoj Europi (SECI) u cilju povezivanja aktivnosti javnog i privatnog sektora po pitanju pojednostavnjenja procedura vezanih za prijevoz kako bi se ubrzao protok robe i time smanjili troškovi. U pojedinoj državi članici aktivnosti su usmjerene na bolju opremljenost graničnih prijelaza, tehničku pomoć jačanju carinskih uprava - izobrazba djelatnika radi bolje komunikacije s korisnicima usluga, informatizaciju carinskog postupka, povećanje izmjene informacija između carinskih organa i gospodarstva i prilagođavanje standardima EU. Između članica Inicijative aktivnosti su usmjerene na suradnju i razmjenu informacija među pro odborima, a vezanim za međunarodni promet i trgovinu, te koordinaciju između graničnih priljelaza-parova susjednih zemalja radi bržeg protoka robe. Sektor svojim ustrojstvom i ciljevima rada aktivno u suradnji sa resornim ministarstvom putem institucije raznih povjerenstava, radnih grupa i ostalih oblika suradnje s tijelima državne uprave sudjeluje u kreiranju i donošenju zakona, propisa i odredbi. Sektor za trgovinu Sukladno pravno utvrđenom području djelovanja Hrvatske gospodarske komore, Sektor za trgovinu središte je gospodarskih aktivnosti trgovačkih tvrtki u nas. Sektor promiče, zastupa i štiti interese cca 35.000 članica Komore glede uvjeta poslovanja, kao i niza drugih specifičnih interesa djelatnosti. Glavne su aktivnosti Sektora usmjerene na poticanje razvoja trgovačke djelatnosti, poštovanje uzanci i dobrih običaja u trgovini, objedinjavanje temeljnih gospodarskih gledišta trgovačkih tvrtki i posredovanje u njihovu prenošenju nadležnim državnim institucijama. Sektor kontinuirano preispituje svoje aktivnosti i prilagođava ih potrebama članica, prateći istodobno gospodarske trendove u svijetu, posebice u Europskoj uniji. Rad Sektora odvija se na temelju programa rada kroz strukovna udruženja: • Udruženje trgovine • Udruženje trgovine motornim vozilima i dijelovima • Udruženje poslovanja nekretninama • Udruženje marketinga • Udruženje za istraživanje tržišta • Udruženje trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima Sveobuhvatna poslovna suradnja, pružanje stručne pomoći i tekuće informiranje članica obavlja se i posredstvom strukovnih grupacija, ad hoc radnih grupa, te u direktnim kontaktima s članicama. Sektor za turizam Hrvatska, kao jedna od najznačajnijih turističkih destinacija na Mediteranu, ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne mogućnosti. U 2006. ostvareno je 4% više turističkih dolazaka i 3% više noćenja u odnosu na 2005., a procjenjuje se da će i noćenja i dolasci u sljedećem razdoblju rasti po godišnjoj stopi od 3 do 5%. Prihod od međunarodnog turizma iznosio je 7.31 milijardi USD za prvih devet mjeseci 2006.godine. Hrvatska raspolaže sa 101.925 postelja u hotelima i 363.282 u privatnom smještaju, 205.754 u kampovima i 50 marina s 15.407 vezova duž cijele obale. Prednosti turističkog proizvoda su očuvana prirodna bogatstva i okoliš, kulturno i povijesno nasljeđe, blaga mediteranska klima i blizina europskih tržišta te mogućnosti aktivnog odmora u ekološki zaštićenim destinacijama. U skladu s aktualnim trendovima na inozemnom turističkom tržištu, hrvatski turistički proizvod se razvija, poštujući autohtone regionalne specifičnosti, kroz različite oblike selektivnog turizma: nautički turizam, ronilački turizam, krstarenje na motornim jedrenjacima, turizam na seoskim domaćinstvima, konjički turizam, sportski turizam, izletnički turizam, zdravstveni turizam, pustolovni turizam, kongresni turizam, ekološki turizam, lovni turizam, ribolovni turizam, kulturni turizam i vjerski turizam. Djelatnost Sektora • Povezivanje turističkih gospodarskih subjekata unutar postojećih i kroz osnivanje novih udruženja, grupacija, strukovnih grupacija i zajednica na nivou Hrvatske. • Praćenje rada, poticanje razvoja i pružanje stručne pomoći turističkim gospodarskim subjektima Hrvatske u rješavanju aktualne i tekuće problematike. • Organiziranje i aktivno pripremanje sjednica udruženja, grupacija, strukovnih grupacija i zajednica na nivou Hrvatske i svih ŽK, te rad na provedbi i realizaciji svih donesenih zaključaka. • Organizacija i suorganizacija za potrebe zajedničkog promidžbenog nastupa članica, okupljenih pri udruženjima, grupacijama, strukovnim grupacijama i zajednicama, na turističkim sajmovima na inozemnom i domaćem turističkom tržištu. • Organizacija i suorganizacija gospodarskih izložbi, work shopova i radionica za potrebe članica. • Sudjelovanje pri davanju inicijativa i izradi prijedloga, i mišljenja na postojeće i nove pravne propise, kroz izradu prijedloga za izmjenu i dopunu postojećih i novih pravnih propisa, kroz kontakte, transfer informacija te pružanje stručne pomoći članicama i zastupanje interesa istih prema državnim organima i nevladinim udrugama. • Prikupljanje i obrada različitih podataka za potrebe članica. • Izrada brošura i ostalih informativnih materijala sa osnovnim podacima o članicama i turističkoj ponudi Hrvatske. Gospodarske interese članice ostvaruju kroz djelovanje sljedećih osnovanih udruženja, grupacija i zajednica Hrvatske u Sektoru za turizam: • Udruženje marina • Udruženje iznajmljivača smještajnih kapaciteta na plovnim objektima - charter • Hrvatsko udruženje putničkih agencija HUPA • Udruženje hotelijera i ugostitelja • Udruženje selektivnih oblika turizma - Grupacija wellness turizma - Grupacija pustolovnog turizma • Zajednica zdravstvenog turizma • Zajednica turističkih seljačkih obiteljskih gospodarstava • Zajednica ronjenja u gospodarstvu • Zajednica kulturnog turizma Centar za Dizajn Centar za dizajn je osnovan radi uspostavljanja pozitivne interakcije gospodarskih subjekata i dizajnera poticanjem i unapređivanjem njihove trajne suradnje. Poduzetnicima treba približiti nove ideje dizajnera, a dizajnere istodobno upozoriti na tehnološka, financijska i kadrovska ograničenja koja se pojavljuju u proizvodnji. Relevantnim informacijama o dizajnerima, aktivnim gospodarskim subjektima i njihovim novim proizvodima Centar za dizajn sustavno će pridonositi unapređivanju hrvatskog dizajna i gospodarstva. Trajni je cilj Centra edukacija svih subjekata u Hrvatskoj o važnosti kreiranja i dizajniranja boljih i novih proizvoda te njihova promocija. Centar planira osnovati Savjet za dizajn koji bi predlagao nove ideje za unapređivanje dizajna u Hrvatskoj. Činili bi ga relevantni dizajneri, stručnjaci, predstavnici znanstvenih ustanova (Studij dizajna, Arhitektonski fakultet...), Hrvatskoga dizajnerskog društva, ministarstava i institucija RH, gospodarskih subjekata, direktori pojedinih Sektora HGK te direktor Centra za dizajn. Predsjednik Savjeta bio bi ugledni stručnjak za dizajn. Centar za dizajn radit će na izradi i provedbi posebnih programa povezanih s dizajnom i gospodarstvom (poduzetnici, udruženja, gradovi...) te nacionalnih programa RH povezanih s dizajnom i gospodarstvom zajedno s drugim relevantnim akterima u dizajnu, gospodarstvu i Vladi RH. Centar će poticati gospodarske subjekte na aktivnu suradnju sa znanstvenim ustanovama za dizajn (izrada diplomskih i poslijediplomskih radnji). Putem sektora, udruženja i zajednica HGK Centar za dizajn će poticati suradnju inovatora, dizajnera i gospodarskih subjekata. Centar za dizajn će, u suradnji s relevantnim akterima u industrijskom dizajnu i gospodarstvu, ustanoviti nacionalnu nagradu za vrednovanje novih proizvoda i postignuća na području dizajna. U suradnji s gospodarskim subjektima, zakonodavcem i privatnim investitorima Centar za dizajn će pomagati u osnivanju novih laboratorija i zavoda za ispitivanje i unapređivanje novih proizvoda. Centar za informatiku i statistiku Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) je najprodornija tehnologija današnjice, nalazi primjenu u svakoj grani gospodarstva, u svim područjima znanosti, te u državnim institucijama i društvu uopće. Znanje i inteligentno korištenje informacija postaju ključni faktori novog gospodarstva, te se umjesto naziva "informacijsko društvo" sve više upotrebljava i naziv "društvo znanja". U svom razvitku, Hrvatska mora užurbano slijediti i sustići razvijeni svijet, a uporaba suvremene ICT osnovni je preduvjet priključivanja Europskoj zajednici. Njezina primjena pridonijet će općem napredku zemlje kroz povećanje produktivnosti u gospodarstvu, pristupa globalnom tržištu, smanjenju troškova državne uprave, povećanju kvalitete usluga i učinkovitosti rada javnih službi. Primjena ICT tehnologija u gospodarstvu sastavni je dio strategije i poslovne politike HGK, kao infrastrukturnog dijela stvaranja uvjeta za povećanje robne razmjene hrvatskih tvrtki, naročito sa svijetom, čiji je provoditelj Sektor za informatiku i statistiku. Naša je vizija biti i dalje najznačajni davatelj poslovnih informacija, uvođenjem novih informacijskih servisa za potrebe hrvatskog gospodarstva i njihovih potencijalnih i sadašnjih poslovnih partnera u inozemstvu. Naša je misija okupljanje hrvatskog IT sektora s ciljem davanja pomoći radi unapređivanja njihova poslovanja, izgradnja baza podataka za potrebe gospodarstva, obrazovanje za korištenje IT tehnologija, davanje poslovnih informacija Njihovi osnovni ciljevi su: • Stvaranje uvjeta za veće korištenje IT tehnologija u hrvatskom gospodarstvu • Značajnije korištenje informacijskih usluga HGK od strane gospodarskih subjekata iz zemlje i inozemstva radi stvaranja uvjeta za povezivanje potencijalnih poslovnih partnera i povećanje robne razmjene Centar za kvalitetu Djelatnost Centra za kvalitetu je unapređivanje kvalitete u gospodrastvu tako što podržava: • Projekt vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda znakovima “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko”. Pravo obilježavanja ovim znakovima imaju proizvodi, koji su zadovoljili visoke zahtjeve kvalitete u razvoju i proizvodnji, a kod Izvorno hrvatskog i postojanje originalnih hrvatskih karakteristika. Centar organizira i nadzire sustav obilježavanja znakovima. • Unapređivanje kvalitete putem pomoći malim i srednjim tvrtkama u uvođenju sustava upravljanja kvalitetom u okviru Projekta LŰK, praćenjem područja, te uspostavom baze podataka o subjektima djelatnih na području kvalitete. • Posebni vid unapređivanja kvalitete je i stalna tribina o kvaliteti ISO FORUM CROATICUM, koja se održava već devet godina svakog zadnjeg petka u mjesecu i na kojoj se okuplja 80 do 100 ponajboljih hrvatskih stručnjaka kao predavači i raspravljači o aktualnim temama u području kvalitete. Tribina se organizira u suradnji sa Centrom za razvoj ljudskih potencijala HGK, Hrvatskim zavodom za norme i Hrvatskom akreditacijskom agencijom. • Aktivnim djelovanjem u normizacijskim i akreditacijskim tijelima i odborima Centar raspolaže s bazom podataka, kojom omogučava brzu i jednostavnu informaciju o institucijama, normizacijskim dokumentima i tehničkom zakonodavstvu, te povezivanje s institucijama, koje su nadležne za rješavanje pitanja s područja normizacije,akreditacije certifikacije. Centar za kvalitetu HGK pokreće aktivnosti vezane uz prilagodbu hrvatskog gospodarstva u prehrambenoj djelatnosti EU zakonskim uvjetima te istovremeno podizanje konkurentne sposobnosti i izvoznih mogućnosti subjekata u poslovanju s hranom, kao i jačanju svijesti svih sudionika u prehrambenom lancu o stavljanju na tržište higijenski i zdravstveno ispravne hrane. Program se temelji na upoznavanju gospodarstvenika s općim načelima Europskog prehrambenog prava te općim i specifičnim uvjetima za objekte u kojima se ona proizvodi, kao i propisanih uvjeta za izvoz, na europsko i ostala tržiša. Osnovni pristup u svim aktivnostima temeljiti će se na pravnoj stečevini EU ("acquis communnitaire”) u području sigurnosti hrane te zakonodavstvu EU donešenom temeljem akcijskog programa „od farme do stola”, te na hrvatskom nacionalnom zakonodavstvu i mjerama utemeljenim na načelima i preporukama relevantnih svjetskih organizacija kao što su OIE, Codex alimentarius, FAO, WHO, ISO, i dr. te dakako i obvezama koje proizlaze iz relevantnih sporazuma kojih je RH potpisnica. Cilj programa je održavati nivo informiranosti svih članica i Županijskih komora o osnovnim načelima prehrambenog prava Europske Unije te njihovoj implementaciji (Zakon o hrani i «novi higijenski paket» europskog zakonodavstva vezanog uz sigurnost hrane), te uvjetima i konkretnim postupcima vezanim uz podizanje standarda u objektima koji proizvode hranu i hranu životinjskog podrijetla u cilju udovoljavanja EU zakonskim uvjetima (preduvjetni programi, planovi akcije koje će objekti morati poduzimati, razvijanje sustava kontrole svih faza u procesu proizvodnje, prerade i distribucije, utemeljenih na analizi rizika i načelima HACCP-a, DPP ili DHP, ili vodića koje će razvijati stukovna udruženja, sektori, gospodarska interesna udruženja, grupacije, zajednice proizvođača, udruge, te upoznavanje subjekata u poslovanju hranom s uvjetima kojima je potrebno udovoljiti u cilju odobravanja za izvoz na strana tržišta - EU, SAD, Kanada, ostala ). U okviru Programa pomoći u prilagodbi i implementaciji EU zakonodavstva u području proizvodnje, prerade i distribucije hrane - posebno hrane životinjskog podrijetla, Centar za kvalitetu će promovirati multidisciplinarni i interaktivni pristup u unaprijeđenju kvalitete i sigurnosti hrane u cjelini, te će podupirati razvoj suradnje i dijalog gospodarstva, znanosti i vladinih i nevladinih organizacija u cilju jačanja uloge javnosti i razvoja transparentnosti u društvu u cijelini, te promovirati i zastupati gospodarske interese s ciljem jačanja konkuretne sposobnosti kako na unutarnjem tako i međunarodnom planu. Centar za makroekonomske analize Centar za makroekonomske analize je dio komorskog sustava koji se bavi praćenjem i analizama osnovnih makroekonomskih pokazatelja te ukupne društveno-ekonomske situacije u Republici Hrvatskoj. Istodobno se prate i analiziraju ekonomski trendovi u svijetu, posebno u tranzicijskim zemljama u okruženju te u Europskoj uniji. Centar izdaje mjesečnu publikaciju pod nazivom “Gospodarska kretanja”, u kojoj se tekstualno, tabelarno i grafički prikazuju osnovni makroekonomski indikatori razvoja hrvatskog gospodarstva i to prema NKD-u, po godinama i mjesecima. Na taj način ukazuje se na dinamiku kretanja realnog, fiskalnog i monetarnog sektora. Pored toga, Centar povremeno elaborira odraze mjera aktualne ekonomske politike, na pojedine segmente hrvatskog gospodarstva. Počevši prije šest godina Centar jednom godišnje provodi istraživanje o poslovnim očekivanjima hrvatskih poduzetnika u pogledu investicija, zaposlenosti, poslovne klime te prihoda od prodaje na domaćem i inozemnom tržištu. Ta istraživanja u konačnici rezultiraju nacionalnim izvješćem "Croatian Country report", koji je dio European Economic Survey, a njega jednom godišnje izdaje Eurochambres. Centar jednom godišnje izrađuje analize prethodnih razdoblja koje se nalaze na web stranici Centra. Posljednja analiza, izrađena sredinom 2006. godine, odnosila se na razdoblje 2001.-2005. godine. U tim materijalima prikazana je dinamika razvoja pojedinih ekonomskih područja hrvatskog gospodarstva kao i analiza odraza pojedinih mjera aktualne ekonomske politike. Centar je 2000. godine napravio i istraživanje "Rezultati istraživanja socioekonomskog standarda hrvatskog kućanstva" kojim je bilo obuhvaćeno 1000 kućanstava. U svom radu Centar surađuje i koristi podatke županijskih komora, Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija, Državnog zavoda za statistiku, FINA-e, Ekonomskog instituta, te European Commission-a, OECD-a, World Bank, Emerging Europe Monitor, WIIW i drugih. Centar za poslovne informacije Kada se nastupa na domaćem ili inozemnom tržištu hrvatskim trgovačkim društvima potrebne su različite informacije. Kako bi se olakšalo pronalaženje tih informacija Centar za poslovne informacije nudi pomoć i suradnju. U Centru se na jednom mjestu može dobiti niz informacija koje su pripremljene i lako dostupne članicama kao i svima ostalima kojima su potrebne da bi uspješno poslovali. Prvenstveno to su informacije o: • poslovnim subjektima u Hrvatskoj • poslovnom okruženju u Hrvatskoj • burzama • propisima i dokumentaciji koja prati robu pri izvozu i uvozu, • kao i niz specifičnih informacija koje se mogu pripremiti u suradnji sa sektorima i centrima u HGK te vanjskim institucijama. Centar za razvoj ljudskih potencijala Danas se trajnost jednom stečenih znanja sve više i brže skraćuje uvođenjem novih tehnologija, informatičkih vještina te globalizacijom, pa zbog toga suvremeno tržišno gospodarstvo iziskuje brzo prilagođavanje zahtjevima tržišta. Cjeloživotno učenje tako postaje temelj suvremene strategije obrazovanja. Kako je se prepoznala važnost znanja i učenja u svim segmentima života pojedinca, Centar promovira i potiče cjeloživotno učenje. Uz formalno obrazovanje ono obuhvaća i sva ostala područja takozvanog neformalnog obrazovanja kojim pojedinci stiču dodatne sposobnosti, vještine i znanja, bilo da se učenje odvija u za to specijaliziranim institucijama ili u samoj radnoj sredini. Shvaćanjem da ljudski kapital predstavlja glavni izvor konkurentske sposobnosti poduzeća u tržišnom nadmetanju, zaposlenici, njihove potrebe, motivacija i zadovoljstvo postaju ili bi trebali postati središtem pažnje menadžmenta ljudskih potencijala. Jedini resurs poduzeća koji odlučuje koristiti svoje potencijale jest ljudski resurs. Poznavajući potrebe, želje i motive svakog zaposlenika moguće je motiviranjem aktivirati njegove potencijale kako bi doprinosio napretku i samoj konkurentnosti organizacije u kojoj djeluje. Ove bi činjenice trebale potaknuti uprave poduzeća da osnivaju odjele za upravljanje ljudskim potencijalima i uključuju hrvatske menadžere u donošenje strateških odluka. Njihova misija je razvijanje svijesti rukovodstva tvrtki da su znanja i vještine zaposlenika conditio sine qua non u razvoju gospodarstva Njihovi osnovni ciljevi su : • implementacija strategije cjeloživotnog učenja putem poboljšanja kvalitete i učinkovitosti sustava obrazovanja i osposobljavanja, kako bi opremile pojedince vještinama potrebnim modernoj radnoj snazi u društvu utemeljenom na znanju • informirati i osposobljavati gospodarstvenike na različitim područjima rada doprinoseći povećanju konkurentosti, podizanju produktivnosti, ekonomičnosti i kvaliteti poslovanja, • osnivati poslovne Zajednice koje će pratiti sve strukturalne promjene u hrvatskom gospodarskom sustavu i razvijati nove modele vrednovanja ljudskog kapitala i unapređivati obrazovanje za povećanje sposobnosti zaposlenika u stvaranju nove tržišne vrijednosti tvrtke. Služba za odnose s javnošću Služba za odnose s javnošću je dio Ureda predsjednika Komore i ona je zadužena za informiranje članica i opće javnosti o radu Komore. Većina informacija objavljuje se putem medija tako da se i većina posla Službe orijentira na odnose s medijima. Uz redovite konferencije za medije, priopćenja i pozive novinara na skupove i druga događanja koja organizira Komora, Služba je zadužena za odgovaranje na pitanja novinara i pripremu dodatnih materijala. Također, Služba redovito objavljuje informacije na internetskoj stranici Komore. Uz mjesečne analize medijskih objava, Služba dnevno informira djelatnike Komore o objavama vezenih za rad Komore. Služba za izdavaštvo Služba za izdavaštvo djeluje u Uredu predsjednika HGK.Ona je zadužena za pripremu i izradu svih publikacija i tiskovina koje objavljuje HGK. Radi potrebe i važnosti stvaranja pozitivnog imidža Republike Hrvatske te sustavne promocije hrvatskoga gospodarstva u inozemstvu Služba priprema i izrađuje kataloge u svim formatima i na raznim medijima kojima se promiču hrvatska poduzeća te priprema plakate i sve ostale promotivne materijale za međunarodne skupove i sajmove. U suradnji sa sektorima i centrima HGK Služba izdaje separate koji su godišnji presjek rezultata djelatnosti po pojedinim gospodarskim granama te mjesečnik HGK Info koji sadrži informacije o najznačajnijim aktivnostima HGK i županijskih komora, izvadak iz mjera Vlade, međunarodne aktivnosti Središnjice, trendove u gospodarstvu, aktivnosti članica HGK te najave i predstavljanja gospodarskih sajmova u Hrvatskoj i inozemstvu. Stručni suradnici Službe kontinuirano prate aktivnosti sektora i centara HGK, izvještavaju sa skupova, a priopćenja se objavljuju na web stranicama HGK, u glasilu HGK Info te na stranicama Hrvatske izvještajne novinske agencije. U Službi je i knjižnica zatvorenog tipa sa 6000 naslova. |
13.01.2008., nedjelja
Investicijski fondovi
.jpg)
Kako izabrati "Najbolji Investicijski Fond"?Prečesto nam se dešava; da kao i poput najobičnije kupnje jedan od bitnijih čimbenika postane upravo ono čega smo se najmanje nadali, a da nismo toga ni svijesni. Ono o čemu pričam možemo uvjetno nazvati «EFEKT PRODAVAČA». Poznavanje proizvoda, kvalitetni statistički podatci umotani u celofan, lijepe riječi upotpunjene ljubaznošću i prijateljskim savjetima često nas navode da kupimo baš taj određeni proizvod i to baš kod tog prodavača (koji nam prezentira proizvod). I sva sreća što je tako; što nas ne psuju i tjeraju iz prodavaonice. No ne smijemo se prepustiti trenutnom oduševljenju, kako je sve to divno/krasno te kako ćemo brzo i dobro zaraditi. Već trebamo dobro odvagnuti pod kakvim uvjetima ulazimo u nekakvu investiciju. ZAPAMTITE da se u bilo koju veću kupnju (investiciju) ne zalijećete. Takvu odluku je najbolje prespavati i odlučiti HLADNE glave. Na što trebamo pripaziti kod ulaganja u investicijske fondove? Kod ulaganja u Investicijske Fondove trebamo pripaziti na nekoliko bitnijih stvari. Između ostalih i na: Dokazanu tradiciju Fonda – (prinosi kroz duže razdoblje fonda), uvijek dajemo prednost onim fondovima koji iza sebe imaju dokazani Managment koji je postizao dobre rezultate i imao višegodišnji uspijeh. Rizičnost Ulaganja – Velika je razlika u tome dali neki fond ulaže u 20 tvrtki ili u 250 tvrtki diljem svijeta. Ili pak ako ulaže samo u auto-industriju, ili više grana gospodarstva (turizam, trgovinu, proizvodnju). Kako bi se zaštitili od velikih rizika, fond Manageri često ulažu u raznovrsne grane Gospodarstva. Isto tako; kada ulažu u jednu od grana gospodarstva biraju više konkurentskih tvrtki. Na primjer: ako se ulaže 10% ukupnog kapitala u auto-industriju onda će se kvalitetan Managment zasigurno odlučiti ulagati u više Tvrtki konkurenata kao što su: Audi, Ford, Toyota, BMW, Mercedes i sl. Isto tako se biraju i Tvrtke iz drugih grana (Npr: Coca-cola i Pepsi itd itd.). Najefikasnije TZV. Umanjivanje rizika će se napraviti upravo tako dase bira raznoliku paletu gospodarskih grana (one koje su trenutno najprofitabilnije) te se unutar njih bira nekolicinu izravnih i uspješnih konkurenata. Visinu troškova – najviše se susrećemo sa troškovima kao što su ulazna naknada, izlazna naknada i godišnji/mjesečni troškovi održavanja. Na prvi pogled svakome je možda bitan zbroj postotka svih naknada (onih koje fond ima). No to nužno i ne mora biti pravi put za odabir Fonda sa najmanjim troškovima. Investicijske Fondove smo odabrali upravo zbog toga što nam pružaju optimalan prinos kroz neki duži niz godina (1, 3, 5, 10 i više god). Jer ukoliko želite zaraditi na Brzinu bolje da se prihvatite Dionica (pod uvjetom da ste stručnjak – jer je rizik velik i bolan). Najmanje se izgubi kada platite ulaznu naknadu jer ste tada dugoročno u dobitku. Zamislite si da Fondovi odrade tako dobro da kroz 5 godina udvostruče vaš iznos. Zar nije bolje platiti 5% na početku, nego plaćati svaku godinu održavanje i/ili pak izlaznu naknadu koja će tada biti duplo veća – jer se i novac udvostručio. Vrstu Fondova – Dioničarski Investicijski Fond (Equity), Obveznički Investicijski Fond (Bond), Mješoviti Investicijski Fond, Novčani Investicijski Fond (Cash). Najveći prinos od svih navedenih imaju dioničarski (Equity) fondovi ako je vrijeme na tržištu kapitala povoljno za dionice. Obveznički (bond) fondovi se često koriste kao prijelazno razdoblje do ponovnog «procvata» Dioničarskih fondova. Prosječni godišnji prinosi fondova: a) Dioničarski (Equity) fondovi = 10-20% godišnje – a neki i do 80% (pa čak i više), ovisno o tržištu i kvalitetnoj procjeni Managmenta fonda. b) Obveznički (Bond) Fondovi = 3-7% godišnje c) Mješoviti Investicijski Fondovi = 7-15% godišnje Vlasništvo Kupljenih Udjela – Najčešća praksa je to da je obično Investitor vlasnik udjela u fondu (Vi), a ne banke ili neke druge novčarske institucije. Jer da je obrnuto, u slučaju propadanja (stečaja) banke ili sl. institucije po zakonu vam mogu garantiraju «samo» 100.000,00 kn uloga. Sve što prelazi preko tog iznosa banka nije dužna vratiti iz stečajne mase. A kod fondova, je stvar nešto drukčija. Zato jer Fond kojim možda i upravlja neka banka – nije u vlasništvu banke, i kao takav ne ulazi u stečajnu masu. Već vam se vraća kompletan ulog (tj cjelokupna vrijednost udjela na dan kada podnesete zahtjev za prodaju svojih udjela). Dakle provjerite tko postaje vlasnikom udjela kad jednom investirate u neki Investicijski Fond (Vi ili Banka/Agencija). Kako funkcioniraju Investicijski Fondovi? OPIS POJMOVA: Investitor – je fizička ili pravna osoba koja ulaže u Investicijski Fond kupnjom udjela u Investicijskim Fondovima. Investitor mora biti vlasnik udjela a ne banka ili neka druga slična institucija. Novac prvo dolazi u DEPO Banku ili Transfernu banku ukoliko na našem području Državi nije dostupna depo banka odabranog fonda. Transferna Banka nam služi za prijenos novca u Depo Banku. U Hrvatskoj ima već dosta Investicijskih Fondova koje vode banke koje su već tu prisutne, pa se novac slijeva direktno u Depo Banku. Depo Banka (depozitna banka) – Zamislimo ju kao lonac u koju se slijeva sav prispjeli kapital i zajedno miješa. Nju koristi Managment Fonda kao «skladište» kapitala iz kojeg usmjerava novac u tvrtke u koje njihov Fond ulaže. Managment Investicijskog Fonda – se sastoji od velikog broja Analitičara, «burzovnih mahera» i kvalitetnih stručnjaka koji procjenjuju i odlučuju koliko će novaca iz banke usmjeriti u tvrtke i gospodarsku granu u koje se ulaže putem fonda. Investicijski Fond – Preko fonda se može ulagati u tvrtke u koje on ulaže. Fondovi ulažu u dionice (ili obveznice) tvrtki. A može ulagati u 20-250 tvrtki (pa čak i više). Stoga moramo pažljivo odabrati Investicijski fond u koji želimo ulagati. Jer je rizik manji ako nam je novac bolje raspoređen u više kvalitetnih tvrtki. Managment fonda bira u koje će tvrtke ulagati putem fonda. ZAKLJUČAK: Naučili smo osnove kako fondovi funkcioniraju. Stoga prepustimo svoj kapital Stručnjacima, ako to nije naš posao! Što su Investicijski Fondovi? Investicijski fondovi su derivati koji su nastali (kao što i sama riječ «derivati» kaže) iz nekih drugih vrsta financijskih instrumenata. Nastali su upravo zbog toga da prosječnom stanovniku ponude specifične prednosti kao što su: smanjeni rizik, osiguranje od gubitaka, povećanu mogućnost zaštite, smanjene troškove održavanja, diversifikaciju, smanjenje kamatne stope na posuđeni novac i sl. Pa možemo ustrvrditi da su investicijski fondovi nastali (direktno ili indirektno) kao jedan novi proizvod (financijski instrument) na temelju dionica, obveznica i sl. koji će nam ponuditi veće povoljnosti i ostaviti nam više vremena da se i dalje posvetimo svom životu, svom poslu; te da ne moramo biti stručnjaci kako bi mogli zaraditi na svojoj investiciji (uloženim kapitalom). Svi znamo kako je najgore držati svoj kapital mrtvim! Jer osim što propuštamo priliku lijepo zaraditi, naš novac godišnje gubi na vrijednosti od 3-4% zbog inflacije, a prečesto ga i potrošimo. Naj jednostavniji primjer Inflacije (pad vrijednosti novca) možemo ustvrditi tako da usporedimo koliko smo toga mogli kupiti za 100,00 kn prije 5 godina ili možemo sada. Znamo da su se svi troškovi života povećali i da nam je vrijednost novca opala. Kako bi vrijednost novca održali istom; morali bi investirati (ili oročiti) svoj novac – te dobivati bar 3-4% godišnje kamate; kako bismo realno gledajući ostali na NULI i kako nam vrijednost novca ne bi opadala. Ukoliko želimo zaraditi morali bi dobivati barem 5% kamata godišnje. Pa su prava stvar za nas upravo Investicijski Fondovi, koji su kao takvi u svijetu prepoznati već nekoliko desetljeća unatrag. Neki postoje i više od 50 godina (npr.: Fond PIONEER). Fondovi su u početku bili privilegija bogatih pa si prosječni stanovnik nije mogao priuštiti ulazak u takvu investiciju. Prvenstveno zbog visokih početnih uloga (koji su bili propisani) pa čak i zbog neznanja. Danas su nam Fondovi dostupni svakome sa početnim ulogom već od 100,00 kn. ZAKLJUČAK: Investicijski Fondovi su danas dostupni, pojednostavljeni i "fino pripremljeni" kako bi služili svima; pa je prava šteta ne iskoristiti tako odličan instrument ulaganja. Fondovi se mogu iskoristiti za oplemenjivanje našeg kapitala u svrhu: postizanja boljeg imovinskog statusa, plaćanje kvalitetnije izobrazbe sebi i svojoj djeci, osiguravanja dobre mirovine (sa glavnicom i kamatama) i sl. |
Ubrzajte Windowse
.jpg)
Windows XP OS može izgledati jako elegantno, no na starijim konfiguracijama takvi kozmetički dodaci mogu značajno usporiti rad sustava. Da biste ubrzali računalo, a pritom ipak zadržali barem dio ljepote XP OS-a, napravite slijedeće korake:1. Start -> Settings -> Control Panel -> System 2. Kliknite na "Advanced" tab i u "Performance" sekciji odaberite "Settings" 3. U novom prozoru ostavite kvačice samo pored ovih opcija: Show shadows under menus Show shadows under mouse pointer Show translucent selection rectangle Use drop shadows for icons labels on the desktop Use visual styles on windows and buttons |
